Među prilozima u Zborniku posebno ističem one s naglascima na mogućnosti gospodarskog razvoja Zagore i kako se o tom razvoju najviše trebaju brinuti ljudi iz same Zagore, uvažavajući intelektualne artikulacije ljudi iz Zagore po podrijetlu, ali i svih drugih koji Zagori žele dobro. Organizatori znanstvenog skupa uspjeli su okupiti takve ljude, a onda u Zborniku i trajno zabilježiti njihova razmišljanja o Zagori. Naglasak na razvojno istaknut je i u Predgovoru uredništva. Isticani su i ograničavajući čimbenici željenih razvojnih procesa, a posebno brza depopulacija tog prostora. Ipak u većem broju priloga vidljiva je i optimistična nit poruke može se. Prvi je korak napor da se u percepciji ljudi Zagora učini prepoznatom, a ne da ostane nepoznatom zemljom. S radošću i mirne savjesti preporučujem da se ovaj veliki i kvalitetan trud i napor objavi i kao pisani trag postane dostupan svima kojima je Zagora na srcu, na pameti i na putu budućeg djelovanja.

Prilozi u Zborniku uz stručne i znanstvene činjenice na poseban način govore i o probuđenom interesu znanstvenika, gospodarstvenika, pa donekle i političara, za taj prostor te iznose potrebu da se stoljećima korištena sintagma Zagora nepoznata zemlja, zamijeni novom, optimističnijom, Zagora prepoznata zemlja. U prilozima su istaknute i obrazložene posebnosti Zagore koje čine solidnu podlogu za novo poimanje i vrednovanje Zagore i njezino potpunije uključivanje u suvremene procese litoralizacije i globalizacije. Uz priloge sa znanstvenim i stručnim odrednicama posebno ističem kazala osobnih i geografskih imena te općih pojmova koja omogućavaju lakše i brže korištenje Zbornika. Ona su i jedan od razloga zbog kojih pregledani Zbornik svrstavam u vrh zborničke literature. Stoga, uz zahvalu gospodi M. Matasu i J. Faričiću na velikom trudu u pripremi ovoga iznimno vrijednog zbornika, sa zadovoljstvom preporučujem njegovu objavu.