Mate Matas

predsjednik Organizacijskog odbora

Kao jedan od domaćina Međunarodnoga znanstvenog skupa o Zagori srdačno vas pozdravljam i izražavam svoje zadovoljstvo na prilici za druženje ovdje u prekrasnom i vrlo životnom Dugopolju kao i na terenskom obilasku dijelova Zagore u četvrtak.

S jednakim zadovoljstvom ističem i razloge organizacije našeg Skupa, tj. znanstvene analize prostornih obilježja i gospodarskih mogućnosti Zagore, njezina povijesnog razvoja, etnografskih, kulturoloških i drugih posebnosti, a koje su odraz njezine stočarsko-ratarske tradicije kao i procesa litoralizacije i globalizacije. Pri tome treba naglasiti kako su u ranijim razdobljima u Zagoru češće zalazili poreznici i ljudi zaduženi za novačenje kršnih Zagorana za bojišnice diljem Europe nego znanstvenici i planeri razvoja. I ovom prigodom dobro se prisjetiti stihova fra Filipa Grabovca: Kad kralj oće nekoga da shrve tad Hrvate stavlja prve, a dobitak kad se dili tada pita diste bili …

O nedovoljnoj istraženosti Zagore, uz ostalo, svjedoči i činjenica da je za veliku izložbu održanu u Zagrebu 2007. godine za taj prostor korišten naziv Nepoznata zemlja. Sličan naziv upotrijebio je njezin sin i veliki poznavatelj A. K. Matas daleke 1866. godine, koji je u jednom članku u Narodnom listu zapisao: Iz medj Kozjaka, Malačke, Vilinje, Boraje, Trtra i Moseća leži lomno Zagorje ,dalmatinska prava terra incognita, polje pusto ljuta krša isprepleteno povorkam vrletnih humaca i strana, rastavljenih slaborodom dolinom, jer goli je kamen svukud i kud se ore i kud se pase.

Pripadnici različitih struka i znanstvenih područja jedinstveni su u ocjenama kako je prostor Zagore i u najnovijem razdoblju tipičan primjer tzv. problemskih i nedovoljno istraženih područja u Hrvatskoj. Iako se nalazi u neposrednom zaleđu Splita, drugoga hrvatskog grada po veličini, Zagora ima obilježje gospodarski zaostalog i demografski ispražnjenog prostora. Intenzivno iseljavanje stanovništva, posebno radno i reproduktivno najsposobnijih skupina, utjecalo je na smanjivanje stopa nataliteta (u brojnim selima u posljednjih nekoliko desetljeća nije zabilježena pojava rađanja) i naglo povećanje stopa mortaliteta, a time i na izumiranje brojnih zaselaka i sela te na nepovoljni sastav stanovništva po dobi i spolu, školskoj spremi, aktivnostima i sl. Demografski i gospodarski zapuštena Zagora, osim za lokalne okvire, predstavlja neprirodnu i opasnu činjenicu i za primorska središta jer se radi o njihovu prijelaznom prostoru prema širem nacionalnom i kontinentalnom zaleđu, ali i nekadašnjem izvoru radne snage i materijalnih dobara.

Sa zadovoljstvom ističem i očekivanja organizatora skupa, tj. Sveučilišta u Zadru, Kulturnog sabora Zagore i Ogranka Matice Hrvatske Split, da će pozvani i prijavljeni priznati gospodarstvenici, stručnjaci i znanstvenici različitih struka i specijalnosti iz zemlje i inozemstva kao i dužnosnici iz upravnih institucija u svojim izlaganjima i raspravama na Skupu, odnosno prilozima koji će se objaviti u Zborniku radova, predložiti optimalna rješenja potpunijeg vrjednovanja razvojnih mogućnosti zagorskog prostora i njegova uključivanja u nacionalna i internacionalna gospodarska zbivanju, a time i na rješenje problema s kojima se suočava naša Zagora, ali i Hrvatska u cjelini.

Kao predsjednik Organizacijskog odbora izražavam i zadovoljstvo brojnošću prisutnih priznatih znanstvenika, stručnjaka, javnih i drugih djelatnika koji su se odazvali pozivima organizatora Skupa i na taj način izrazili spremnost za razmišljanje o Zagori i njezinim posebnostima i želju da u okviru svojih mogućnosti pomognu u pronalaženju optimalnih rješenja na njezinu putu iz ratarsko stočarske tradicije (koju je po svemu sudeći već odavno napustila) u litoralizirani i globalizirani svijet (u koji na žalost još uvijek nije stigla).1

S mješavinom zadovoljstva i nezadovoljstva ističem kako sam o projektu i sadržaju rada današnjeg Skupa razmišljao i pisao u studentskim danima i radovima.

Kao predsjednik Organizacijskog odbora zahvaljujem institucijama i pojedincima koji su omogućili spomenuta zadovoljstva. To se najprije odnosi na organizatore Skupa, tj. Sveučilište u Zadru, Ogranak Matice hrvatske u Splitu i Kulturni sabor Zagore. Zahvaljujem na znanstvenoj, materijalnoj i moralnoj podršci i ostalim znanstvenim i upravnim institucijama: HAZU, Splitsko-dalmatinskoj županiji, HBOR-u, općinama Dugopolje, Klis, Lećevica, Muć, Prgomet, Primorski Dolac, Unešić te Gradovima, Drniš, Kaštela, Omiš, Sinj i Solin kao i tvrtci Klisa d.o.o. Izraze zahvalnosti upućujem i najbližim suradnicima članovima Organizacijskog i Počasnog odbora, autorima tekstova i predavačima, prisutnima i gostima, a posebno predstavnicima općine domaćina.

Dugujem i ispriku svim onima koji su zbog nepravodobnih i nepotpunih informacija imali dodatnih problema s prijavom i dolaskom na Skup kao i svima drugima koji su bili izloženi dodatnim naporima zbog poslova oko organizacije Skupa. Ispričavam se i članovima Organizacijskog odbora ovog Skupa, ako je u ovoj uvodnoj besidi Matas Zagoranac nadjačao Matasa člana i predsjednika Odbora.


 

1 Zanimljiv komentar o ubrzanom iseljavanju Zagorana i njihovu nesnalaženju u prostorima useljenja, a koji se u velikoj mjeri može primijeniti i na Zagoru u cjelini, čuo sam prije dvadesetak godina od Zagoranca Anće, a koji približno glasi: Odavde su otišli, a tamo nisu došli.

Posted in Međunarodni znanstveni skup-2010, Pozdravni govori.